Save si amare sadajsutne preokupacii?
O Sastipeski Mediaciake Programos si jekh anda strategikane pilonura le Asociaciake SASTIPEN-eske, lesko objektivos si te facilitisarel o aksesos le vulnerabilne manusenge, buter anda romani komuniteti, ko laches medicalne servicia. E organizacia si ANC-akreditisardo deltor thaj kvalifikisardas buter sar 1.800 sastipeske mediatoria ando nacionalno nivelo, te del baro zor ko profesionalizacia akale profesiako thaj ko keripen le okupacionalne standardosko.
Anda 2024, SASTIPEN si strategikano partneros le Sastipesko Ministerosko vash evaluacia thaj lacharipen le sastipeski mediaciako programosko thaj vash implementacia le sastipeske komponentosko anda SNIR 2022-2027. O programos si kethane metodologikano kontinuo ajutoros vash mediatoria thaj koordinatoria, keripen gidenqo thaj butjake instrumentongo, kontinuo formacia thaj evaluacia le intervenciango impaktosko. Ando jekh vaxt, e organizacia del profesionalno thaj juridikano podzhinipen le mediatorenge, te zorasarel jekh efektivno nacionalno retia vash komunitarno sastipe.
O Programos vash Baripen le Integrisarde Komunitarne Servicienqe Kendrenqe si bari strategikani iniciativa le Asociaciake SASTIPEN-eske, orientisardi ko implementisarde integrisardo thaj durabilno intervenciako modelos ando lokalno nivelo. O programos kerdas pes andro 2008 kotar o keripen le angluni kendrosko ando Ferentari kvartalos (Bucuresti), te introdusarel jekh inovativno pristupo savos kethane anel medicalne, socialne thaj edukacionalne servicia ande jekh than, adaptisarde le komunitetaki mangimatenca. Pala kodia, SASTIPEN barardas 34 kendra ando nacionalno nivelo, anda save 8 sas line kotar lokalne autoriteti thaj butikerena durabilno ando publikano sistemus, te sikaven kaj o modelos si viabilno.
E kendra facilitisaren o aksesos ko primarno medicalne servicia, konsiliacia, socialno podzhinipen, edukacia vash sastipe thaj orientacia ko specializisarde servicia, kotar multidisciplinarne echipi. O programos ciknarel e fragmentacia le serviciengi thaj zorasarel interinstitucionalni kooperacia, te si bazisardo pe participacia le komunitetaki thaj pe lokalne mangimatenge analizii. O modelos savos promovisardo si prindzardo sar lashi praktika vash o baripen inkluzivne thaj rezilientno komunitetengo.
O Programos vash Monitorizacia le Romengo Aksesosko ko Medico-Socialne Servicia si strategikani intervencia kotar savi SASTIPEN promovisarel o respektos le hakajengo ko sastipe thaj o maripen mamuj diskriminacia ando publikano sistemus. O programos sako vaxt evaluatisarel sar le vulnerabilne manusha, buter le roma, aksesisaren medicalne thaj socialne servicia, palal e datura kethane kerdine direktno anda komuniteti. Dikhipastar 2008, e organizacia dokumentisardas diskriminaciake kasura ando medicinsko sistemus, thaj ando 2009 oficialno raportisardas situacii ande save romane dzuvlia sas line tele anda obstetriko-ginekologikane servicia, pala kodia konfirmisarde kotar CNCD.
Akala demarshi dinas zor ko publikano prindzaripen le problemaske vash etnikani diskriminacia ando sastipe. Akana, SASTIPEN sistematikano monitorizisarel e raportisarde kasura, del konsilipe le viktimenge, podzhinel o keripen le plangeriengo thaj, kana si musaj, promovisarel strategikane litigii. O programos si vi kontinuo rodipen thaj analizii pala e aksesoske bariere, saveske rezultati istemen pes ande publikane politikenge rekomandacii thaj advokaciake demarshi, te del zor jekh jekhajutno medico-socialno sistemus.
O Programos "Edukacia vash Sastipe" si esencialno komponenta anda SASTIPEN intervencii, orientisardo ko preventisarel e nasvalimata thaj ko baripen le informaciako nivelosko le vulnerabilne manusengo pala e hakaja thaj odgovornosti ando sastipe. O programos ushtel kotar e idea kaj o aksesos ko lacho thaj komunitarne kontekstosa adaptisardo informacia si decisivno vash ciknimos le riskurengo thaj vash zoraripen e pachivaki relacia e medicalne sistemosa. E angluni bari kampania sas implementisardi ando 2008 ando Neamt judez, vash preventisarel tuberkuloza, thaj pala kodia avile intervencii vash anglalutno arakhipen le cervicalno kancersko, kolorektalno kancersko thaj aver kronikane nasvalimatenqo.
E aktiviteti kethane anen informaciake sesiuni, konsilipe, medicinske karavani, podzhinipen vash participacia ko screening, promovacia le vakcinaciako, reproduktivno sastipe thaj preventisarel transmissibilne nasvalimata. E mesajura si kulturala adaptisarde thaj bisterde kotar e sastipeske mediatoria. O programos del zor ko paruvipen le sastipeske davranusho, ko individualno odgovornisto thaj ko ciknimos le inegalitatengo ando aksesos ko medicalne servicia.
O Programos vash Formacia thaj Instruiiripen le Profesionalurenqe ando Medico-Socialno Than si strategikani komponenta anda SASTIPEN intervencia, orientisardi ko baripen le serviciengo kvalitetosko save del pes le vulnerabilne manusenge kotar baripen le profesionalurenge kompetenciengo anda medicalno thaj socialno sistemus. O programos si bazisardo pe idea kaj o jekhajutno aksesos ko servicia na avel numaj anda legalno kadros, lasho attitudos, profesionalni etika thaj e kapacitatea le specialistengo te butikeren e aver grupenca. E anglune instruiiripnaskre sesiuni sas organizisarde ando 2010 vash medicalne kadra, temasa preventisarel diskriminacia thaj respektisarel e pacientengo hakaja.
Pala kodia, o programos barardas pes ka studentura, sastipeske mediatoria, socialne asistenti thaj aver relevantne aktoria, te promovisarel interkulturalno komunikacia, buti ande multidisciplinarne echipi thaj europake standardura pala jekhajutno tretmanos. E aktiviteti kethane anen interaktivne atelieri, studii anda kasura thaj tematike debates. Kotar akava programos, SASTIPEN del zor ko keripen profesionalurengo sensitive ko mangimata le vulnerabilne komunitetengo thaj ko baripen publikane serviciengo bazisarde pe respektos, odgovornost thaj bi-diskriminacia.
O Rodipen thaj Advokacia Programos si strategikani dimensiunea kotar savi SASTIPEN paruvinel e experienta anda komuniteti ande zorale argumenti vash institucionalne paruvimata thaj publikane politike bazisarde pe dokazura. O programos ushtel kotar o gindos kaj efektivna intervencii trubun konkretne datura pala e realne bariere save phanden le vulnerabilne manushe. E angluni bari rodimata, kerdi ando 2008, analizisardas o aksesos le romengo ko sastipeske servicia, te sikhavel administrativne, socio-ekonomikane thaj diskriminativne praktiki.
Pala kodia, e organizacia kerdas studii thaj tematikane raporti pala o aksesos ko medico-socialne servicia, o impaktos le diskriminaciako, sar butikerel e sastipeski mediacia thaj e situacia le vulnerabilne gruponqi. E analizii kethane anen kvalitativne thaj kvantitativne metode thaj istemen pes ande publikane politikenge rekomandacii thaj advokaciake akciji. SASTIPEN aktivno participisarel ande konsultacii, butjake grupura thaj institucionalno dialogos ando nacionalno thaj europako nivelo, te promovisarel jekhajipe, bi-diskriminacia thaj participacia le romengo ando deciziako procesus, thaj ande kodo drom del zor maj efektivne thaj maj jekhajutne publikane politikenge.